Male sitne internet prevare
Sa ovim pojmom ste se vjerovatno često susreli. Sigurno su vam već rekli da ne nasjedate na Clickbait, međutim šta je on i šta tačno znači. U slobodnom prevodu bi se mogao prevesti kao mamac za klick, odnosno nešto što vas poziva da kliknete na neki link. Šta se nalazi iza tog linka nikada niste sigurni i veoma često će se iza njega naći nekakav tekst koji će vas polakomiti da nešto kupite ili da nečemu poverjete.
Od kako je svijetom u dobroj mjeri zavladala korona ili zloglasni COVID19 veliki broj medija se uistinu trudi da iskoristi fokus javnosti da bi skrenulo saobraćaj na svoje stranice te time povećalo promet a samim tim i prihod. Pošto je poprilično teško pisati o nečemu što običnom čitaocu nije razumljivo na primjer na koji način se replicira navedeni virus ili zbog čega se on na primjer razlikuje od nekih drugih virusa pojavila se velika potreba za sadržajem koji je razumljiv prosječnom čitaocu čije obrazovanje nije baš tako kvalitetno pogotovo u oblastima koje se tiču biologije, biohemije i slično. Da bi se iskoristio interesni momenat dobar dio potala se okrenuo izmišljanju sadržaja. Izmišljanje sadržaja je daleko unosnije jer se izmišljeni sadržaj može fokusirati na neki prozvod pa se samim tim može još dodatno zaraditi ne samo na povećanom saobraćaju preko te stranice već i na eventualnoj prodaji nečega vezanog za tekst.
Ovo je veoma čest slučaj jer je novinarski posao veoma malo plaćen kako kod nas tako i u svijetu a istraživačko novinarstvo je postalo odavno poprilično podcjenjeno te svakodnevni zahtjevi za produkcijom sadržaja nisu u mogućnosti da sačekaju određeni materijal da bude prerađen kvalitetno provjeren a sa druge strane objavljivanje lažnih vijesti zvanično uglavnom nije kažnjivo. Sa druge strane iza agencija koje plasiraju lažne vijesti stoji poprilično moćna mašinerija u kojoj se nalazi veoma profesionalno osoblje koje jako dobro poznaje i svoju publiku i njene psihološke karakteristike, kao i koliku će finansijsku dobit imati. Rezultat ovih planiranja najčešće su stranice kroz koje morate kontinuirano klikati kako bi vam se otvorio nastavak sadržaja i učitale nove reklame. Na taj način se postiže da se umjesto recimo 5 reklama po stranici ovakav tekst otvori preko 30. No reklame naravno nisu toliki problem koliko sadržaj.
Kao rezultat toga sada imamo poplavu dezinformacija u koje su katkad upleteni i ozbiljni i provjereni mediji koji su informaciju prenjeli a da je prethodno nisu provjerili.
Kako izgleda jedan Clickbait?
Sigurno ste na mnogim stranicama već vidjeli nešto kao. “Ovaj čaj uklanja sve vaše probleme sa krvnim pritiskom“, ili “Nove informacije u istrazi saznajte ko je provoosumnjičeni“. Znači navedeni linkovi nikada vam neće ponuditi nikakav nagovještaj o čemu se radi prije nego što ga tvorite. Ako uistinu pročitate navedeni članak nemojte se začuditi što u njemu nema nikakvog odgovora na navedeno pitanje,. Svrha tog članka i njegovog objavljivanja ispunjena je onog trenutka kada ste otvorili link. Samim tim u njemu i nemora biti ništa bitno. Dobar dio lokalnih portala je počeo koristiti ovu logiku iako zbog ovoga rapidno gube publiku a i kredibilitet.
Drugi ozbiljan problem je što se na ovaj način jako brzo šire dezinformacije jer su svi naslovi uvjek bombastični i veoma često su potpuna laž. Tako su se na početku pandemije pojaviljivale vijesti tipa kako bijeli luk ubija virus korone pa čak do zabluda poput povezanosti između 5G mreža i Covid19.
Osim što su ovakve zablude bile veoma česte još gori su društveni mediji. Na njima svako ima mogućnost da objavi bilo šta i to se skoro nikada ne cenzuriše. Zbog toga su se pojavile raznorazne teorije o štetnosti maski kao i o negiranju samog virusa. Zašto se ovakve objave šire kao virus (ne zovu se uzalut viralne) ?
Pa za to postoje 2 primarna razloga.
Prvi i naj češći je što ljudi dijeljenjem neke objave skoro nikada ne razmišljaju o izvoru kao ni o štetnosti objave. Na taj način objave postaju viralne odnosno dobiju prioritet nad ostalim objavama jer su alogaritmi društvenih mjreža napravljeni da potpomognnu ono što se masovno dijeli.
Drugi razlog je taj što su nekada takve objave takođe i smiješne zabavne ili naprosto glupe i ljudi ih dijele kao smiješni sadržaj međutim to i dalje doprinosi popularnosti objave. Kako god dijeljenje neprovjerenih sadržaja je veoma štetno i to ne samo kada je u pitanju Kovid 19 već i razne druge teme, od politike preko zakona fizike pa do krajnje opasnih objava kao što je bila ona objava od Trump a koji je predložio da se intravenozno ubrizga dezinfekciono sredstvo.
A sada malo i o opasnostima.
Ovakve objave često kriju i skrivene skripte koje mogu preuzeti vaš računar ili ga zloupotrijebiti. To što vaš računar i dalje ne pokazuje simptome nekakve infecije malicioznim softwerom to i dalje ne znači da on to nije. Dakle osim digitalnih prijetnji koje se veoma lako uoče još ozbiljnije su one pozadinske. Prvo zbog toga što su daleko sofisticiranije i baš zbog toga iza njih stoji neka ozbiljnija aktivnost. Tako postoji mogućnost da vaš browser počne opterećivati vaš procesor zato što je u pozadini počeo da kopa (mining) neku kripto valutu naravno ne za vas. Ovakvi procesi su veoma teški za procesore i za grafičke kartice i neki ih čak mogu oštetiti, samim tim i vaš uređaj postaje daleko sporiji i vremenom neupotrebljiv. Tu su još naravno i druge prijetnje poput malicioznih skripti koje bilježe vaše otkucane riječi (Keyloger) te na taj način dovodite u opasnost i vašu privatnost , passworde , kreditne kartice i slično.
Slijedeći put prije nego što odlučite podjeliti neku objavu ili kliknuti na neki naslov razmislite kolika je vaša odgovornost što ćete nekoga dovesti u zabludu. Takođe i vi sami možete postati predmet ismijavanja zbog dijeljenja nečega što nema naučnu osnovu ili je potpuno netačno. Današnje mreže nisu u mogućnosti ispratiti tako veliku količinu objava i filtrirati ih adekvatnom brzinom. Osim toga iza nekih objava stoje i određene organizacije koje se uvjek pozivaju na garantovanu slobodu govora pa je samim tim njihovo blokiranje otežano jer iza navedene organizacije stoje timovi advokata koji su veoma dobro plaćeni da spriječe njihove zabrane i blokiranje.
Prije nego što odlučite da podjelite neki članak na internetu ili objavu na facebooku ozbiljno razmislite da li ste upravo vi omogućili širenje jedne velike neistine koja može imati ozbiljne posljedice.
